ALOJA,
KRAJ I NASTAVAK
Predragu Matvejeviću,
prijatelju i mediteranskom
sudbeniku
Raste na
suvom kamenu antičkog rodoslova.
Od
botaničara zaboravljena
širi
granice Sredozemlja.
Sumeri
su je upisivali
na
glinenim pločicama.
Pominju
je u egipatskom papirusu
Ebers kao biljku besmrtnosti,
balzam
kraljica nevjernih okončanju.
Lijepa
Nefertiti i pohotna Kleopatra,
naše
Jakvinta i Desislava,
bile su
izazovnije poslije kupanja
njenim
sokom i danas,
gipkije
od poskoka, u snove dolaze.
Za
Hebreje bila je eliksir Jerusalima,
vjerska
i svjetovna Gospa svetih suza,
pješčanim
narodima - ljiljan pustinje.
U
Kolumbovom notesu upisana je
među
četiri biljke neophodne zdravlju.
Tihu iscjeliteljku pominje i Pinije stariji
u Prirodopisu, kao i crnogorske princeze
u tajnim
memoarima nikad objavljenim.
Dvadeset
minerala njeni su medaljoni
na
ikonostasu rtova
od naših
tijela spravljenih.
* * *
I moja
majka
njenim
uljima
liječi
patnje poslije hirurškog noža
i stavlja
u herbarijum
pored
đece
kao
najmlađu kći.
Na svoj
život
bila je
stavila
tačku.
Ali,
list aloje
iskapao
je još
dvije
kaplje.
To su
tri…
10. 12. 2010.
KAVA SA KAVAFISOM
Pokriven kukuljom boje magle,
u konobi Armonia
na peraškoj ponti,
otpivši espreso bez šećera,
diktirao je promuklim glasom –
Tvoje
knjige nijesam ni prelistao
ali, tako
dobro, znam da me pominješ.
Ne
pripadaš ni jednom vladajućem pravcu
i, kao
ja, za godinu ostavljaš
pet šest
pjesama van plamena.
Znaš, u
svojoj Aleksandriji sada spaljenoj
globalizmom
i humanim masakrima
imao sam
sve što sam želio –
bordel,
sanatorijum i crkvu
da mi
razvrat i druge grijehe spere.
Ni jedan
rukopis za života ne objavih
ali
uspomene, istoriju i hedonizam
na
dvolisticama čuvanim poslah prijateljima.
Od
sadašnjosti bježah u sjećanja
i snove i
ujutru, nakon ljubavi sa mladićem,
ne znadoh
jesam li na javi ili snoviđenju.
Ništa se
nije promijenilo, prijatelju.
Traćenje
života, dekadencija i prevare
pune
stranice i tvojih knjiga.
Samo ako
prezreš zakone i običaje
očuvaćeš
duh u safiru Mediterana.
Licemjerno
poštovanje i maćehinstvo domovine
pratiće
te dok si živ a onda će te blagosiljati.
Daleko od
ljudi, krhotina dana i susreta
očuvaj
goli život da ti ga ne prisvoje
i pokaj
se ako si ga svjetini davao.
Sebe ne
smatraj toliko značajnim
jer na
ruinama antike i preko okeana
i ti i
ja, i mnogi važniji od nas,
samo smo
kapljice prolaznije od ove kave
koja će
sada, kad odem i zaronim,
ispariti
prije nego li se probudiš
i na
noćnom stočiću, uz tvoje knjige,
nađeš
moju mastilom kave potpisanu.
Da ne
zaboravim, ponekad mi upali svijeću
u
Manastiru Ostrog i na ostrvu Beška
da se u
lavirintu mora koja si otkrio
pod
mrklinama sunca ne izgubim
ako
poželiš da ovaj razgovor nastavimo.
Ne ljuti
se što van mog i tvog Sredozemlja
druge
moćnije luke i megapolisi postoje.
Još malo,
kad i ti protraćiš život,
pitanje
je hoćeš li kome imati diktirati
jer će
vatre poezije
krokodilskim
suzama ugasiti!
Tvoj neznanac i sudbenik
Konstantin Kavafis Egiptiotis,
noć, 30. jul 2015.
KRATKA ISTORIJA MEDITERANA,
EVROPA I IMIGRANTI
Naizgled, banalna okeanska lokva
od 2,5 miliona kvadratnih kilometara
afričkim precima prije 60 hiljada godina
bila je obećana voda, sudbine plovidba...
Došli su na Bliski istok,
u dolinu Nila, pitomi Levant
i mačem falusom satrli Neandertalce.
Na padinama plodnog
polumjeseca
sadili gradove, pisali maršem i ljeskali imperije.
Mediteranci Feničani plovili i trgovali.
Mediteranci Grci, brže od vjetra, širili mitove i
kulturu
sve do Indije gdje Aleksandar stade.
Mediteranci Rimljani carstvom našeg mora planetu
zapljusnuli,
naučili je pravu i demokratiji.
U Zlatnom dobu, Mediteranci Arapi
darovali brojeve, algebru i alhemiju.
Prvi univerzitet u Bolonji i renesansa
probudili svijet iz mraka Srednjeg vijeka.
Zemlju, sa njenim biljezima i borama,
upoznali sredozemni kapetani.
Tri proroka Mediterana zauvijek
zapitali čovječanstvo - ko je svevišnji?
Sine, ne zaboravi, Mediteran je pelena,
bukvar, maturska ekskurzija i akademija.
Istorija svijeta samo je indigom talasa
kopirana prošlost Mediterana čijim hukom
školjke ušiju i jedra pluća ispunjavaš.
Dok imigrante, braću našu, danas gutaju
morske nemani kod Lampeduze i Sicilije,
Evropljani ćute i piju Remi Martin
sa svojim multikulturalizmom na usnama,
tom dijarejom demagogije na hartiji.
I šta hoćeš sada, bahata i samodovoljna Evropo,
bezimena vještice i starleto,
dok se gadiš imigranata, potomaka
Egipćana, Sirijaca, Libijaca...
što te iz materice Sredozemlja porodiše,
okupaše u plićacima i pokazaše suncu.
Bude li Mediteran vodena grobnica,
dabogda sve rezolucije i političke manifeste
iz bazdljivih usta moćnika
koje ne zagreba maslinova gora
bile šarene salvete vampira
za znojava čela Neandertalaca
zajapurenih na kursevima demokratije.
Ali, dok im bajate govorancije završavate,
zaboravljena okeanska lokva otploviće
iz vaših vidokruga, gospodo u frakovima.
Čujte me dobro! Mediteran će biti slobode mit
a vi ćete, sa Neandertalcima, sanjati i izmišljati
novi da bi Evropu, samo vama znanu
od amnezije i sifilisa totalitarne demokratije,
izliječio!
1. maj 2015.
O
PJESNIKU
BORIS
JOVANOVIĆ KASTEL /1971, Trebinje/
Kritika
ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i
uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio
je preko dvadeset knjiga poezije i eseja.
O
njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski
gospar (2009).
Uređivao
je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Kastelovu
knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini (Kosilo na čeri, 2014.)
objavila je slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u an-tologijskoj ediciji
evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije.
Knjiga
poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci
savremene crnogorske poezije Savremenik
Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom
nagradom Književno pero Hrvatskog
književnog društva za knjigu godine van iz-danja HKD-a.
Poezija
mu je prevođena na italijanski, engleski, češki, mađarski, albanski, poljski,
makedonski, slovački i slovenački jezik.
Zastupljen
je u antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenske i evropske poezije.
Živi u
Podgorici.
Izvor:
Radiotelevizija Crne Gore
